Sex skandali u hrvatskoj 2015
Dating > Sex skandali u hrvatskoj 2015
Last updated
Dating > Sex skandali u hrvatskoj 2015
Last updated
Click here: ※ Sex skandali u hrvatskoj 2015 ※ ♥ Sex skandali u hrvatskoj 2015
RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU WORKING-AGE POPULATION, BY ACTIVITY, AGE GROUPS AND SEX tis. POPULATION ESTIMATE, BY SEX AND AGE GROUPS, BY COUNTIES, MID-2014 nastavak continued Dobne skupine Age groups Dubrovaèko-neretvanska županija County of Dubrovnik-Neretva Meðimurska županija County of Meðimurje Grad Zagreb City of Zagreb ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women Ukupno Total 122 355 59 612 62 743 113 159 55 440 57 719 798 424 373 353 425 071 0 0 — 04 6 559 3 362 3 197 6 133 3 195 2 938 43 399 22 426 20 973 0 5 — 09 6 329 3 279 3 050 6 111 3 112 2 999 38 921 19 803 19 118 10 — 14 6 009 3 087 2 922 6 377 3 327 3 050 35 340 18 255 17 085 15 — 19 7 433 3 819 3 614 6 809 3 465 3 344 40 903 21 063 19 840 20 — 24 7 469 3 840 3 629 6 913 3 586 3 327 43 529 21 911 21 618 25 — 29 7 779 3 922 3 857 7 610 3 931 3 679 53 992 26 144 27 848 30 — 34 7 948 4 004 3 944 7 941 4 141 3 800 65 029 31 863 33 166 35 — 39 7 979 4 123 3 856 7 728 3 980 3 748 61 661 30 098 31 563 40 — 44 7 499 3 756 3 743 7 351 3 722 3 629 56 862 27 619 29 243 45 — 49 8 167 4 031 4 136 7 887 3 943 3 944 54 612 26 103 28 509 50 — 54 8 396 4 052 4 344 8 298 4 159 4 139 52 704 24 317 28 387 55 — 59 8 826 4 311 4 515 8 371 4 236 4 135 55 299 24 829 30 470 60 — 64 8 532 4 128 4 404 7 318 3 743 3 575 52 116 23 235 28 881 65 — 69 6 532 3 019 3 513 5 120 2 361 2 759 40 624 16 829 23 795 70 — 74 5 454 2 457 2 997 4 858 2 059 2 799 37 341 15 236 22 105 75 — 79 5 177 2 196 2 981 3 961 1 333 2 628 30 858 12 360 18 498 80 — 84 3 751 1 477 2 274 2 698 768 1 930 21 104 7 275 13 829 85 + 2 516 749 1 767 1 675 379 1 296 14 130 3 987 10 143 METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA NOTES ON METHODOLOGY Izvor podataka Data sources Izvori podataka za procjenu broja stanovnika Republike Hrvatske jesu sljedeæa istraživanja: The following surveys are the data sources for the population estimate of the Republic of Croatia: - Popis stanovništva, kuæanstava i stanova 2001.
I SPOLU AVERAGE HOURS ACTUALLY WORKED ON MAIN JOB DURING REFERENCE WEEK, ACCORDING TO NKD 2007. POPULATION ESTIMATE, BY SEX AND AGE GROUPS, BY COUNTIES, MID-2014 Dobne skupine Age groups Republika Hrvatska Republic of Croatia Zagrebaèka županija County of Zagreb Krapinsko-zagorska županija County of Krapina-Zagorje Sisaèko-moslavaèka županija County of Sisak-Moslavina ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women Ukupno Total 4 238 389 2 045 801 2 192 588 318 453 154 573 163 880 129 967 63 252 66 715 163 975 79 789 84 186 0 0 — 04 207 937 107 298 100 639 16 121 8 271 7 850 5 912 3 040 2 872 7 279 3 732 3 547 0 5 — 09 209 593 107 610 101 983 17 029 8 781 8 248 6 109 3 113 2 996 7 645 3 885 3 760 10 — 14 207 004 106 264 100 740 16 774 8 596 8 178 6 536 3 369 3 167 7 999 4 111 3 888 15 — 19 243 630 124 639 118 991 18 808 9 617 9 191 7 725 3 930 3 795 9 719 5 019 4 700 20 — 24 247 901 126 821 121 080 18 466 9 363 9 103 7 890 4 107 3 783 9 230 4 747 4 483 25 — 29 271 211 137 536 133 675 20 064 10 151 9 913 8 414 4 291 4 123 9 808 5 146 4 662 30 — 34 293 174 149 654 143 520 22 470 11 481 10 989 8 590 4 448 4 142 10 217 5 457 4 760 35 — 39 288 253 146 318 141 935 23 091 11 804 11 287 8 412 4 319 4 093 10 310 5 347 4 963 40 — 44 277 091 139 474 137 617 22 043 11 196 10 847 8 749 4 512 4 237 10 348 5 374 4 974 45 — 49 295 200 146 685 148 515 22 323 11 241 11 082 9 821 5 010 4 811 11 604 6 005 5 599 50 — 54 306 290 150 461 155 829 22 347 10 966 11 381 10 151 5 302 4 849 12 125 6 129 5 996 55 — 59 315 133 153 840 161 293 23 512 11 343 12 169 9 734 4 997 4 737 12 607 6 374 6 233 60 — 64 286 848 137 743 149 105 21 573 10 390 11 183 8 404 4 163 4 241 11 673 5 637 6 036 65 — 69 219 787 98 318 121 469 16 359 7 417 8 942 6 497 2 989 3 508 8 866 3 993 4 873 70 — 74 199 279 83 935 115 344 14 015 6 162 7 853 6 007 2 396 3 611 8 401 3 426 4 975 75 — 79 176 019 68 130 107 889 11 304 4 291 7 013 5 243 1 774 3 469 7 817 2 869 4 948 80 — 84 122 295 41 397 80 898 7 686 2 406 5 280 3 685 998 2 687 5 662 1 854 3 808 85 + 71 744 19 678 52 066 4 468 1 097 3 371 2 088 494 1 594 2 665 684 1 981 4. Izbornoj jedinici koja obuhvaća Karlovačku županiju i dio Zagrebačke kao i Grada Zagreba 23,54 posto , a najlošiji odaziv - 18 posto bio je u V. The share of the fertility contingent in the total female population continued to decrease. Ukupno Total Ukupno Total 52,6 52,1 52,7 53,5 52,5 43,0 42,7 44,5 45,3 44,0 18,3 18,1 15,5 15,4 16,1 15 — 24 35,1 33,0 29,3 35,1 36,0 17,5 17,5 17,6 20,7 20,3 50,1 46,8 39,9 41,0 43,8 25 — 49 85,3 85,6 87,1 87,0 85,3 71,3 71,0 74,2 75,2 73,2 16,4 17,1 14,8 13,5 14,2 50 — 64 53,4 52,8 55,0 56,3 54,1 46,8 46,5 48,9 49,5 47,8 12,4 11,9 11,2 12,1 11,6 65 i više 65 and over 3,9 3,6 3,6 2,7 3,1 3,6 3,6 3,5 2,7 3,1.
Partnerica je navodno njegova savjetnica, a sve se odvijalo u sobi za saslušavanje svjedoka, koja je pod videonadzorom, pa je tako i snimljen njihov ljubavni čin. Ageing index represents the ratio of the number of the population, that is, the share % of inhabitants aged 60 and over in the number of inhabitants aged from 0 to 19 inclusive.
SEKS-AKCIJA: Da li je ovo gola Kolinda ili neko smešta hrvatskoj predsednici? (FOTO) - Ageing index represents the ratio of the number of the population, that is, the share % of inhabitants aged 60 and over in the number of inhabitants aged from 0 to 19 inclusive. POPULATION ESTIMATE, BY SEX AND AGE GROUPS, BY COUNTIES, MID-2014 nastavak continued Dobne skupine Age groups Virovitièko-podravska županija County of Virovitica-Podravina Požeško-slavonska županija County of Požega-Slavonia Brodsko-posavska županija County of Slavonski Brod-Posavina ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women ukupno Total muškarci Men žene Women Ukupno Total 82 162 39 818 42 344 74 991 36 631 38 360 154 082 75 006 79 076 0 0 — 04 3 987 2 098 1 889 3 547 1 852 1 695 7 655 3 976 3 679 0 5 — 09 4 137 2 141 1 996 3 996 2 101 1 895 8 197 4 308 3 889 10 — 14 4 233 2 145 2 088 4 123 2 095 2 028 8 686 4 462 4 224 15 — 19 5 388 2 725 2 663 5 428 2 798 2 630 10 860 5 552 5 308 20 — 24 5 361 2 758 2 603 5 165 2 658 2 507 10 548 5 442 5 106 25 — 29 5 171 2 679 2 492 4 652 2 404 2 248 9 801 5 146 4 655 30 — 34 5 324 2 821 2 503 4 456 2 328 2 128 9 229 4 877 4 352 35 — 39 4 997 2 548 2 449 4 512 2 311 2 201 9 126 4 617 4 509 40 — 44 4 975 2 465 2 510 4 560 2 361 2 199 9 491 4 857 4 634 45 — 49 6 052 3 083 2 969 5 173 2 630 2 543 10 707 5 400 5 307 50 — 54 6 451 3 244 3 207 5 375 2 740 2 635 11 482 5 724 5 758 55 — 59 6 405 3 194 3 211 5 522 2 783 2 739 11 101 5 515 5 586 60 — 64 5 297 2 663 2 634 4 690 2 314 2 376 9 378 4 625 4 753 65 — 69 3 868 1 681 2 187 3 524 1 563 1 961 7 257 3 154 4 103 70 — 74 3 868 1 511 2 357 3 631 1 479 2 152 7 241 2 916 4 325 75 — 79 3 219 1 119 2 100 3 299 1 196 2 103 6 571 2 406 4 165 80 — 84 2 356 675 1 681 2 214 714 1 500 4 489 1 425 3 064 85 + 1 073 268 805 1 124 304 820 2 263 604 1 659 4.
Mladi Europljani danas su općenito bolje obrazovani i mobilniji od prijašnjih generacija, no i dalje je velik broj onih koji jedva završe niže srednje obrazovanje, kao i onih koji imaju slabe rezultate na području čitalačke pismenosti, matematike i prirodnih znanosti, pokazalo je izvješće EU Youth Report 2015. U sklopu praćenja provedbe Europske strategije za mlade za razdoblje od 2010. Kad je riječ o obrazovanju, izvješće pokazuje da mladi Europljani provedu u prosjeku više od 17 godina u formalnom obrazovanju, a to se razdoblje zadnjih godina povećava, u Finskoj i Islandu, primjerice, već iznosi više od 20 godina. Mladi su danas bolje obrazovani od prijašnjih generacija, ističe Komisija. Po podacima za 2013. Hrvatska je zajedno s Irskom, Ciprom, Litvom, Poljskom, Slovenijom, Češkom i Slovačkom u skupini država u kojima je 90 ili više posto mladih u dobi od 20 do 24 godine završilo barem više srednje obrazovanje. Žene su općenito obrazovanije od muškaraca — 84,7 posto završilo ih je najmanje više srednje obrazovanje, prema 79,9 posto muškaraca. Visokoškolsko obrazovanje najviše pomaže mladima u pronalasku zaposlenja. Projekcije pokazuju da će do 2020. Nekoliko država ispod je europskog prosjeka, posebice Italija, Rumunjska, Češka, Slovačka i Malta, otprilike svaki četvrti. Najgora je Italija gdje je samo 23,9 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine završilo fakultet, iako se ta brojka poboljšala za 3,5 postotna boda u zadnje tri godine, po podacima Europske komisije. Pritom postoje velike razlike između spolova — fakultet je završilo samo 18,8 posto Talijana u toj dobnoj skupini prema 29,1 posto Talijanki. U odnosu na europski prosjek od 37,9 posto, i zacrtani cilj do 2020. Najviše mladih koji su završili fakultet imaju Litva, Luksemburg i Cipar, svi iznad 50 posto. U Hrvatskoj, fakultet je 2014. Godinu dana prije ta stopa je iznosila 25,6 posto i bila treća najgora u Europi, iza Rumunjske i Italije, a razlogom za nagli skok smatra se ekspanziju sveučilišta u zemlji. No, kada se promatra ukupna populacija radne dobi, udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj i dalje je jedan od najnižih u EU — 18,5 posto, prema europskom prosjeku od 26 posto, dok najbolje države članice imaju stope veće od 35 posto. Problem je, naime, u napuštanju visokoškolskog obrazovanja, posebice znanstvenih i tehnoloških studija. Uz to, Hrvatska je među samo šest država članica u kojima znatno više studenata nastavlja studij na diplomskoj razini više od 75 posto , što upućuje na nedostatno priznavanje diploma prvostupnika. Zbog toga je porasla stopa mladih koji su prekvalificirani za poslove koje rade. Rano napuštanje školovanja Velik broj mladih u Europi i dalje rano napušta školovanje, što znači da u najboljem slučaju završe niže srednje obrazovanje. Izvješće pokazuje da je 11,1 posto Europljana u dobi od 18 do 24 godine rano prekinulo školovanje. Taj je postotak najviši u Španjolskoj — 21,9 posto, a slijede Malta 20,3 posto , Rumunjska 18,1 posto i Portugal 17,4 posto. U Italiji iznosi 15 posto iako je u zadnje tri godine pao za 2,8 postotnih bodova. Hrvatska je po tom kriteriju najbolja u EU s 2,7 posto mladih koji su 2014. Nizak postotak mladih koji su rano napustili školovanje imaju i Češka 5,5 posto , Poljska 5,4 posto i Slovenija 4,4 posto. Među najznačajnijim čimbenicima koji na to utječu su njihov socio-ekonomski status i njihovih obitelji nezaposleni roditelji, slabo obrazovani i slabo plaćeni te pripadnost ranjivim društvenim skupinama kao što su migranti, objašnjava Komisija. Mladi na tržištu rada Uključivanje u tržište rada važan je korak u životu mladih. Taj prelazak sve je složeniji i individualiziraniji, jer mnogi mladi često mijenjaju radna mjesta, rade povremene poslove ili sa skraćenim radnim vremenom ili se čak vraćaju obrazovanju nakon razdoblja rada. Na tržište rada ulaze većinom u dobi od 20 do 24 godine, žene kasnije nego muškarci. Taj trend nastavio se i u razdoblju od 2011. Podaci Europske komisije pokazuju da je 76,1 posto mladih u EU u dobi od 20 do 34 godine koji su u tri godine prije istraživanja završili fakultet ili srednju školu uspjelo pronaći zaposlenje. Najgore po tom pitanju su Grčka sa 44,3 posto i Italija sa 45 posto. U Italiji se osim toga taj postotak smanjio za 12,6 postotnih bodova u odnosu na 2011. Najbolje su pak Malta 91,7 posto , Njemačka 90 posto i Nizozemska 87,3 posto. Kad je riječ o Hrvatskoj, posao je u prve tri godine uspjelo pronaći 72,2 posto mladih sa visokoškolskim obrazovanjem te samo 47,3 posto mladih koji su nedavno završili više srednje obrazovanje, po čemu je treća najgora u Europi, iza Grčke i Italije. Broj takvih učenika trebao bi se do 2020. Kad je riječ o čitalačkoj pismenosti, 17,8 posto mladih u dobi od 15 godina u EU nema dovoljna znanja. Za matematiku taj postotak iznosi 22,1 posto, a prirodne znanosti 16,6 posto, po istraživanju OECD-a PISA 2012. Ključnu ulogu u tome ima obitelj, odnosno njezin socio-ekonomski status, pokazala su istraživanja. Isto tako, udio slabih učenika među imigrantima gotovo je dvostruko veći nego među ostalima. Hrvatski učenici dosad su na OECD-ovu testiranju jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija postizali ispodprosječne rezultate. Hrvatski srednjoškolci treći su put pokazali da su najslabiji u matematici, gdje ih trećina nema osnovna znanja. Kad je riječ o stranim jezicima, polovica učenika u općem srednjem obrazovanju u EU uči dva ili više stranih jezika. U nekim zemljama ta je brojka mnogo veća i iznosi 100 posto ili gotovo 100 posto. To su Češka, Luksemburg, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Lihtenštajn. S druge strane su Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo i neke južne europske države članice u kojima je zabilježen nizak postotak mladih koji uče najmanje dva strana jezika. Po podacima Eurostata , objavljenim 24. Engleski uči njih 92,3 posto, a njemački 20,2 posto. Podaci se odnose na 2013. Na europskoj razini, 81,7 posto učenika u osnovnim školama uči najmanje jedan strani jezik, a 4,6 posto dva ili više. Engleski je najpopularniji 77,1 posto , a slijedi njemački s 3,2 posto. U nižem srednjem obrazovanju u Hrvatskoj, engleski uči 97,6 posto učenika, njemački 42,7 posto, talijanski 11,1 posto, francuski 1,4 posto te španjolski 0,1 posto. Na europskoj razini u toj dobnoj skupini, engleski uči 95,6 posto učenika, francuski 27,4 posto, njemački 16,3 posto, španjolski 11,6 posto, ruski 2,7 posto te talijanski 1 posto. Glede neformalnog obrazovanja i osposobljavanja, što se odnosi na dobrovoljno pohađanje raznih tečajeva i aktivnosti, njime je 2014. Po visokom udjelu mladih u neformalnom obrazovanju od najmanje 20 posto izdvajaju se Danska, Francuska, Cipar, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su posebice niske stope uz Hrvatsku zabilježene i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Makedoniji. Mobilnost Mobilnost u svrhu učenja u Europi veća je sa svakom novom generacijom. Današnji mladi općenito su mobilniji nego prije, što se ponajprije odnosi na više obrazovanje, iako među pojedinim zemljama postoje velike razlike, pokazuju istraživanja. Istraživanje Eurobarometra o vještinama i kvalifikacijama br. S druge strane, samo 5 posto ispitanika starijih od 55 godina imalo je to iskustvo. U skupini od 15 do 24 godine vani je studiralo 9 posto ispitanika. U toj zemlji do 2003. Istraživanje pokazuje da ih je 41 posto studiralo u nekoj drugoj državi članici, a još 7 posto izvan EU-a. Slijedi Cipar s 22 posto ispitanika koji su studirali u inozemstvu, u EU i izvan. S druge strane, najmanje u inozemstvu studiraju Bugari 2 posto. Kad je riječ o Hrvatskoj, to je istraživanje pokazalo da 92 posto ispitanika nikada nije studiralo u inozemstvu. Samo pet posto ispitanika studiralo je u nekoj drugoj članici EU-a, a dva posto izvan EU-a. Dva posto Hrvata boravilo je u nekoj drugoj članici EU-a radi praktične izobrazbe ili stažiranja, a jedan posto izvan EU-a. Na radu u drugoj državi članici bilo je 14 posto Hrvata, a 4 posto izvan EU-a. U drugoj članici EU-a radilo je 32 posto Luksemburžana, 22 posto Iraca, 19 posto Estonaca, 18 posto Šveđana i 17 posto Poljaka. S druge strane su Nijemci i Maltežani sa 7 posto, Grci s 8 posto i Talijani i Mađari s 9. Izvan EU-a radilo je najviše Šveđana i Danaca 12 posto , a najmanje Čeha 2 posto , Mađara 3 posto i Grka 3 posto. Istraživanje Eurostudenta pokazalo je pak da je u inozemstvu privremeno, radi prikupljanja bodova, 2013. Cjelokupan studij, do završne diplome, u inozemstvu je završilo najviše Luksemburžana 68 posto i Ciprana 52 posto , a po tome se izdvajaju i Slovačka, Malta te Island s više od 10 posto, dok ih je najmanje, manje od 2 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj te Turskoj, po podacima Europske komisije. U programu Erasmus u akademskoj godini 2012. Program u najvećem broju koriste studenti iz Španjolske, Njemačke, Francuske, Italije i Turske. Program Erasmus+ za razdoblje od 2014.
