Zupa sv.obitelj upoznavanje
Dating > Zupa sv.obitelj upoznavanje
Last updated
Dating > Zupa sv.obitelj upoznavanje
Last updated
Click here: ※ ※
Namjesto toga moramo s poniznošću prepoznati da je Duh taj koji traži od nas djela koja su znak Božjeg odgovora i blizine. Irenej — SUSRET OBITELJSKE ZAJEDNICE 16. Zagledati se u svoju nutrinu i nadoknaditi propušteno.
Na ovaj naèin okrunit æemo naše susrete u župi veselim druženjem, a bit æe toga još. S tom svrhom upoznajmo nekoliko njezinih više ili manje utemeljenih pretpostavki o njihovu zajedničkom životu u Nazaretu. Kao da želi unijeti mir, radost i sreæu u naše srce, u meðusobne odnose i naš odnos s Bogom. Uz pomoć bogoslova, osnaženi i ohrabreni Božjom milošću, širili su radost, bratstvo i zajedništvo u sve ostale krajeve Hrvatske gdje su postojali franjevci. Irenej — SUSRET OBITELJSKE ZAJEDNICE 16. U našoj biskupiji po drugi put pastoralna godina obilježena je župnom katehezom s naglaskom na prenošenje vjere. Možda bi i njega trebalo predstaviti kao posebnu «akciju». Svjetovni franjevci prihvaćaju karizmu Franje Asiškoga Sveti Franjo Asiški - Božji dar Crkvi, ženama i muškarcima svih franjevačkih redova redovnicima i svjetovnjacima i svim ljudima - živio je evanđeosku karizmu koju je ostavio svoj svojoj djeci među kojima su, unutar Franjevačke obitelji, i svjetovni franjevci. U tom smislu i mi imamo u Isusu, Mariji i Josipu, tj. Svako područno bratstvo ima svoje područno vijeće koje koordinira rad mjesnih vijeća svake Frame.
Svjetovni franjevci idu istim Franjinim putem slijedeći Krista, a taj je put u tome da se cijelo naše biće uskladi s Gospodinom, pravim Bogom i Čovjekom, koji u nama boravi. Kao i svaka ozbiljnija skupina, i Frama ima svoju organizacijsku strukturu, koja usmjerava Framu u njenom daljnjem razvitku i produbljivanju. Tiho je i mirno tekao njihov život u molitvi i radu. Božje milosrðe nema granica, a radovati se iskreno možemo samo èista srca.
Otac Nadbiskup govori - O tome kod sv.
Povijest župe Franjevci trećoredci došli su u Split 1939. Na predjelu Splita, zvan Sukoišan, kupili su jednu obiteljsku kuću i pretvorili je u samostan sv. U samostanu je jedna prostorija pretvorena u kapelu sv. Obitelji u ono vrijeme blagdan sv. Obitelj slavio se u siječnju osnovana je župa sv. Obitelji i povjerena franjevcima trećoredcima Revnost za slavu Božju Tko hoće biti ministrant ne smije ga voditi želja za isticanje. Nego iskrena nakana da doprinese uzvišenosti i ljepoti službe Božje. Sve što god radi neka bude na veću slavu Božju. Strahopoštovanje Ministrant treba osjećati najdublje štovanje ne samo prema Bogu već i prema svemu što je povezano sa službom Božjom, osobito prema Isusu u svetohraništu. Urednost i točnost Ministrant svoju službu obavlja savjesno i ne smije si dopustiti kašnjenje, odnosno na njega se ne smije čekati. Prijateljstvo Među ministrantima treba vladati duh bratske ljubavi i povezanosti. Nikog se ne smije zapostavljati. Lijepo je i dobro kada se prijateljstvo iz crkve prenese i u kuću. Marljivost Poslužitelji oltara moraju biti uzorni učenici u školi, a napose na vjeronauku. FRAMA je kratica za zajednicu, tj. To su mladi okupljeni oko Isusa Krista i Božje riječi te djeluju, potaknuti snagom Duha Svetoga, po uzoru na sv. Vrlo često Framaši, po odlasku iz Frame, nastavljaju produbljivati svoj put kroz život u Franjevačkom svjetovnom redu FSR. Frama se najčešće okuplja u franjevačkim samostanima, no nije nužno uvijek tako. Sami počeci osnivanja ovakvog bratstva sežu 30-ak godina unatrag kada je u Italiji osnovana GIFRA Gioventu Francescana. Kako se Bog uvijek pobrine za širenje onoga što je dobro, tako je i ta mala zajednica sve više rasla i širila se po svijetu, pa tako doprla i do Lijepe naše. Framaši su se počeli okupljati na Kaptolu u Zagrebu. Uz pomoć bogoslova, osnaženi i ohrabreni Božjom milošću, širili su radost, bratstvo i zajedništvo u sve ostale krajeve Hrvatske gdje su postojali franjevci. Svako mjesno bratstvo nosi sa sobom svoju posebnost i karizmu, no ono što je svima zajedničko jest poziv Duha Svetoga da se živi kršćanskim životom u bratstvu, nasljedujući sv. Okupljaju se najmanje jednom tjedno na susretima razrađujući neku temu za koju se bratstvo odlučilo. Teme se nastoje povezati sa životom sv. Franje i, produbljene kroz Evanđelja, životom mladih današnjice i današnjim svijetom. Teme uglavnom pripremaju Framaši animatori po dogovoru i nastoje tokom susreta animirati čitavo bratstvo na aktivno sudjelovanje, produbljivanje i razradu teme. Svi susreti su uvijek obogaćeni duhovnim pjesmama i molitvom. Osim tjednih susreta, na Frami postoje i razne druge aktivnosti kroz koje se mladi mogu ostvariti prema svojim karizmama: od karitativnih djelovanja posjete raznim domovima, skupljanje pomoći potrebitima… , do dramskih, glazbenih, molitvenih…Ono što Framu čini posebnom jesu obećanja koja Framaši obnavljaju svake godine kao vanjski znak pred Bogom i Crkvom. Ta su obećanja njihov odgovor na poziv Duha Svetoga da žele kroz idućih godinu dana živjeti Evanđelje i služiti svom bratstvu po primjeru sv. Da bi pojedini Framaš otkrio svoj poziv i odlučio želi li dati obećanja, treba provesti određeno vrijeme u Frami. Ako prepozna svoj poziv i izrazi želju za pripadnošću bratstvu, biva primljen u Framu. Tada kao punopravni član Frame može biti odabran za pojedinu službu u bratstvu. Kao i svaka ozbiljnija skupina, i Frama ima svoju organizacijsku strukturu, koja usmjerava Framu u njenom daljnjem razvitku i produbljivanju. Najviša tijela Frame su Nacionalna skupština i Nacionalno vijeće. Svako područno bratstvo ima svoje područno vijeće koje koordinira rad mjesnih vijeća svake Frame. Vijeće se sastoji od pet punopravnih članova i duhovnog asistenta svećenika-fratra , koje su njihova braća i sestre odabrali. Službe vijeća u bratstvu čine predsjednik, potpredsjednik, voditelj formacije, tajnik i blagajnik. Oni svake godine, ovisno o razini, organiziraju nacionalne i područne susrete, duhovne kapitule, škole animatora, hod franjevačke mladeži te redovito održavaju skupštine. Zadnja nedjelja u mjesecu u 16. Poziv svjetovnih franjevaca Poziv svjetovnih franjevaca rađa se iz općeg poziva na svetost. U Katekizmu Katoličke Crkve br. I odlazeći od njih, ono što mi se činjaše gorkim, pretvori mi se u slast duše i tijela. Ono što mi se činjaše gorkim, pretvori mi se u slast duše i tijela. Pokora, hod svetosti Pokornici su oni koji žele otvoriti vlastito srce Bogu živeći među običnim ljudima koji često, i ne primjećujući potrebu obraćenja srca, teže za srećom. Svi franjevci i franjevke, bilo redovnici bilo svjetovnjaci, imaju odgovornost naučavanja riječima i primjerom da je pokora metanoja pozitivni čin samoostvarenja: promjena vlastitoga srca koje se otvara Božjem djelovanju u nama u zajedništvu s Isusom, snagom Duha. Te dvije stvari nisu isto. Tradicionalna djela pokore na koja smo pozvani, post i milostinja, jesu nešto što slijedi iz naše odluke da svoje srce otvorimo Bogu. Ona nas' po sebi ne vode Bogu ili obraćenju, iako nam pomažu pri našem obraćenju. Riječ je samo o dijeti maskiranoj u jednoj plemenitoj nakani. Ako, dajući milostinju ili pomažući siromahe, na što nas Gospodin potiče, to činimo selektivno, tj. Svjetovni franjevci prihvaćaju karizmu Franje Asiškoga Sveti Franjo Asiški - Božji dar Crkvi, ženama i muškarcima svih franjevačkih redova redovnicima i svjetovnjacima i svim ljudima - živio je evanđeosku karizmu koju je ostavio svoj svojoj djeci među kojima su, unutar Franjevačke obitelji, i svjetovni franjevci. Hebr 12, 1 i na Ivana Krstitelja usp. Mt 25, 21 , kako bi neki učenici imali udjela u tom duhu usp. Svjetovni franjevci idu istim Franjinim putem slijedeći Krista, a taj je put u tome da se cijelo naše biće uskladi s Gospodinom, pravim Bogom i Čovjekom, koji u nama boravi. Nasljedovati ne znači duplicirati imitirati ili klonirati. Svjetovni franjevci u nasljedovanju Krista Svjetovni franjevci slijede Krista Evanđelja, koji je bio središte Franjina života. U onoj mjeri u kojoj budemo znali usvojiti prvotnu franjevačku karizmu moći ćemo se u odnosu na cijeli svijet postaviti kao primjer prave radosti. Svjetovni franjevci bi već po krštenju trebali biti primjer kršćanskoga života življena s jednostavnošću u krilu Crkve. Ako je kršteno čeljade s Isusom, što nam može učiniti zlo? Gdje je strpljivost i poniznost, tu nema ni srdžbe ni uznemiravanja. Gdje je siromaštvo s veseljem, tu nema ni pohlepe ni škrtosti. Gdje su mir i razmatranje, tu nema ni užurbanosti ni lutanja. Gdje strah Gospodnji čuva svoj dvor, tu neprijatelj ne može imati pristupa. Gdje je milosrđe i razbor, tu nema ni suviška ni tvrdoće srca. Svjetovni franjevci - biskupi, svećenici ili đakoni - žive redoviti život biskupijskoga klera. Biskupijski kler i laikat nastoje unazočiti u svijetu dar samih sebe kao sljedbenika svetoga Franje i njegova stila nasljedovanja Krista ondje gdje se nalaze, upravo onakvi kakvi jesu, bez nekih pretenzija, s nadom i radošću koje moraju obilježavati sljedbenike Krista Gospodina. Međusobno jedni drugima potpora, a svi zajedno suradnici župnika u življenju i promicanju obiteljskih vrijednosti. Jedanput tjedno, svakog ponedjeljka u 20. Tko može biti član? Jedan ili oba bračna druga; mogu biti stariji i mlađi. Javi se u župni ured. Ima dva dijela: molitveni i radni, a završava slobodnim druženjem.
